Značaj povrća u ishrani se bazira prvenstveno na njegovom sastavu. Uz to, stvara i korisnu naviku da jedete raznovrsno, naviknete se da kvalitetno žvaćete i na taj način razvijate senzitivnost za čitav spektar ukusa. Varenje počinje još u ustima.

Prerađena hrana nudi samo veoma jake vještačke pojačivače ukusa čiji je osnovni cilj da razviju zavisnost, ne bi li jeli sve više i više. Pri tom, potpuno otupi čula za sve fine arome kojih sjveže povrće ima u izobilju.

Sastav povrća podrazumjeva čitav niz vitamina, minerala, antioksidanasa. Kombinujući zdravo povrće u sjvežem obliku, kroz salate, smutije, cijeđene sokove unose se vitamini i minerali u integralnom, najzdravijem obliku.

Bareno ili grilovano povrće za ručak ili večeru, pored dnevne potrebe hranljivih materija, daje još i mogućnost da unesete i materije koje se termičkom obradom povećavaju kao što je likopen iz paradajza . Nema sumnje da je povrće zdravo, jer ono ne samo da održava vaše tijelo, već štiti od bolesti, podiže imuni sistem, podmlađuje i čak utiče na dobro raspoloženje.

Povrće sadrži značajne količine vode, što znači da se možete hidrirti i kroz obroke. Neposredno potpomažete varenje preko potrebnim vlaknima.

Sezonsko povrće uvjek sadrži najpotrebnije nutrijente pa se zato treba radovati proljeću koje nam donosi svježe rotkvice, mladi luk, zelenu salatu, upravo zbog nedovoljnog unosa minerala u zimskom periodu.

Ljeti se rado jede paradajz, bogat likopenom pigmentom iz grupe karetenoida koji  štiti od štetnih UV zraka tokom ovih žarkih mjeseci. Kupus u jesen ili zimi štiti nas vitaminom C od svih virusnih infekcija i čestih prehlada.